Dobropolje-Mekiš

I - NAZIV DŽAMIJE, ISTORIJAT, ...

Džamija DOBROPOLJE-MEKIŠ je nova. Sagrađena je u periodu od 1999. do 2006.godine. Ideja za gradnju nove džamije potekla je 24.09.1993.godine. Toga dana u Petak poslije džuma namaza, u postojećem mektebu, održano je prigodno predavanje u povodu imenovanja novog imama Muhamed ef. Brke. Osman ef. Halilović, imam u penziji koji je do tada obavljao honorarno dužnost u džematu, naglasio je da treba praviti novu džamiju i dao je prijedlog da to bude sadašnja lokacija pored Osnovne škole. Tom prilikom bili su prisutni i gosti Enes Ljevaković, direktor Islamskog centra u Tešnju i hadži Osman Jašić, tadašnji predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Tešanj. I oni su, takođe, istakli potrebu za gradnju džamije.

Važniji datumi u toku pripreme i gradnje džamije:

Petak, 17.juli 1992.godine u toku ratnih dejstava kada je granatiran Tešanj dogovoreno je da se u postojećem mektebu klanjaju džuma namazi i da to obavlja h. Osman ef. Halilović i to je prva džuma namaz u ovom džematu.

Petak, 24.09.1993. godine u povodu imenovanja novog imama Muhamed ef. Brke, h. Osman ef. Halilović imam u penziji u svom obraćanju naglasio je potrebu za gradnju džamije.

Ponedjeljak, 17.07.1995. godine izrađena je skica, odnosno dat je projektni zadatak za gradnju džamije.

Srijeda, 11.10.1995. godine, cijepanje parcele br. 721 zvana Turalićka, vlasništvo Osnovne škole “Huso Hodžić“. Ovdje svakako dugujemo zahvalnost direktoru škole Mehmedu Halepu, zatim Upravnom odboru škole i  Općinskom izvršnom vijeću u Tešnju, koji su dali saglasnost da se dodijeli lokacija za gradnju džamije na ovom mjestu (parceli).                     

Subota, 30.12.1995. godine imenovan je građevinski odbor u sljedećem sastavu: hadži Muharem Sejdić predsjednik i članovi Mešić Salih, Hotić Hajrudin, Mujezinović Esad, Softić Fehim, Kadić h. Mahmut, Brka Sejid, Brka Abdulah, Halilović Hasan.

Četvrtak, 14.03.1996. godine predat je projektni zadatak za izradu idejnog projekta. Idejni projekat je uradio projektni biro „MAP“ u Sarajevu, inžinjer Muhamed Hasanbegović. Aproksimativna vrijednost investicije je iznosila: 810,09 m² x 1.200,00 DEM = 972.108,00 DEM.

Nedjelja, 09.02.1997. godine bio je ramazanski bajram. U vremenu između sabah namaza i bajram namaza održana je rasprava i usaglašena izgradnja džamije prema urađenom idejnom projektu.         

Nedjelja, 06.04.1997. godine vršeno je ispitivanje terena za gradnju džamije.

Četvrtak, 27.05.1999. godine donesena je odluka o gradnji džamije i raspisivanje tendera. Poslije prikupljenih ponuda komisija je odabrala firmu „INTER“ doo za gradnju džamije.

Srijeda, 04.08.1999. godine razmjerena je džamija. Dimenzije džamije su: Dužina 29,20 m i širina 19,40 m prema projektu koji je urađen i ovjeren u Centru za Islamsku arhitekturu (CIA) u Sarajevu. Projektant džamije je inžinjer arhitekture Kemal Zukić.

Petak, 04.08.2000.godine pokrivena je džamija.

Srijeda, 28.05.2003. godine uselili smo u novu džamiju.

Svečano otvaranje džamije je upriličeno kroz nekoliko manifestacija koje su trajale četiri dana:

Prvi dan, 31.08.2006. Četvrtak, Tevhid za šehide od akšama do jacije. Predavač je bio Šejh h. Salih ef. Ibrišević – Faruki.

Drugi dan, 01.09.2006. Petak, klanjana je Nova džuma. Hutbu je održao zamjenik Reis-ul-uleme hadži hafiz Ismet ef. Spahić. Isti dan poslije džuma namaza otkriveno je i Šehidsko obilježje koje se nalazi ispred džamije. Pored brojnih gostiju prisustvovali su  Mr. h. Ejub ef. Dautović, muftija zenički i Prof. h. Fuad ef. Omerbašić, glavni imam Medžlisa IZ Tešanj.

Treći dan, 02.09.2006. Subota, upriličen je Mevlud od akšama do jacije. Predavač je bio Prof. H. Zijad ef. Ljevaković, direktor Gazi Husref-begove medrese u Sarajevu.

Četvrti dan, 03.09.2006. Nedjelja, svečano je otvorena nova džamija. Džamiju je otvorio Reis-Ul-Ulema Dr. hadži Mustafa ef. Cerić. Bilo je dosta zvanica iz političkog i vjerskog života. Između ostalih bio je i predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine g-din Sulejman Tihić. Otvorenje ove džamije bilo je izuzetno posjećeno. Zvaničan izvještaj za televiziju je da je bilo prisutno cca. 30.000 posjetilaca. Svi prisutni počašćeni su ručkom, sokom i kiselom vodom.

Ukupna površina korisnog prostora džamije je preko 800 m². U sklopu džamije, pored prostorija za obavljanje namaza, nalaze se još i : džematska soba, imamska soba, učionica za mektebsku nastavu, gasulhana, abdesthana, omladinski klub i poslovni prostori koji su smješteni u prizemlju objekta. Radi se o jednoj od najbolje arhitektonsko uređenih džamija u Bosni i Hercegovini. Takođe, džamija ima vlastitu kotlovnicu sa aktiviranim centralnim grijanjem, a u podrumskim prostorijama je bunar za snabdjevanje džamije sa vodom.

Treba navesti da je prije džamije u Donjem Dobropolju bio mekteb koji datira od 1972. godine. Te godine je kupljena kuća od Brka Paše koja je renovirana i preinačena u mekteb. Izdavanjem Rješenja od strane Starješinstva IVZ u Sarajevu br. 864/72 od 17.maja 1972. godine može se uzeti kao početak rada ovog mekteba u Donjem Dobropolju. Rješenje je potpisao tadašnji Reis-ul-ulema h. Naim ef. Hadžiabdić. U to vrijeme mutevelija je bio h. Muharem Bašić sve do svoje smrti 1981. godine kada dužnost mutevelije preuzima h. Muharem Hotić sve do sredine 1989. godine. Obzirom da mu je zdravlje narušeno zamolio je da se razriješi dužnosti mutevelije. Tadašnji Odbor IVZ u Tešnju na sjednici održanoj 28.09.1989. godine donio je Rješenje o imenovanju Hasana Halilovića na dužnost mutevelije koji je i danas na toj dužnosti. U ovom mektebu klanjale su se jacije uoči Petka i Ponedjeljka i teravih namazi. Od 1972. godine do 1987. godine imam je bio Pašo Brka, a od 1987.godine pa sve do 1993. godine imamsku dužnost obavljao je penzionisani imam hadži Osman ef. Halilović koji je doselio iz Koprivaca.

Prvi efendija u ovom mektebu (dolazio učiti djecu) bio je Ahmed ef. Mešić, zatim su se mijenjali Mehmed ef. Karamović i Šaban ef. Muhović, da bih nakon izvjesnog vremena opet nastavio dolaziti Ahmed ef. Mešić i tako je bilo sve do 24.09.1993. godine kada je počeo raditi Muhamed ef. Brka. Ovaj datum treba upamtiti kao početak rada samostalnog džemata Dobropolje-Mekiš, koji je do tada bio u sastavu džemata Dibekhana džamije u Tešnju, poznate kao Riječka džamija. Muhamed ef. radio je nepunu godinu, a poslije njega počinje raditi Hasan ef. Halilović koji je još tu.

Obzirom na činjenicu da se ovaj džemat sastoji iz dva sela: Dobropolja i Mekiša treba navesti da je u Gornjem Dobropolju postojao mekteb, prema navodu Muhameda Hotića od prije stotinu i nešto godina. Uglavnom je u funkciji, u njemu se uče djeca, klanjaju se teravih namazi i obavljaju jacija namazi uoči Petka i Ponedjeljka. Zadnjih godina jaciju namaz obavlja Mustafa ef. Brka, penzionisani imam iz ovog džemata. Ranije su to obavljali priučeni teravih imami iz ovog džemata, a prema sjećanju Muhameda Hotića to su bili: Mešić h. Ismet, Salih Hotić, Atif Isić i Ibrahim Dubošlić.

U Gornjem Mekišu mekteb postoji od 1920. godine, uglavnom služi za vjersku pouku i obavljanje teravih namaza. Dok je bio živ Čolić h. Abdulah klanjani su i jacija namazi uoči Petka i Ponedjeljka.

IMAMI

Do 24.09.1993.godine današnji džemat Dobropolje-Mekiš je bio u sklopu džemata Dibekhana džamije. U tom periodu, kao imami koji su učili djecu, bili su:

Ahmed ef.Mešić

Mehmed ef. Karamović

Šaban ef. Muhović

Nakon početka djelovanja samostalnog džemata Dobropolje-Mekiš (od 24.09.1993.godine) imami su bili:

Muhamed ef. Brka (1993-1994)

Hasan ef. Halilović (1994 i dalje)

VAKIFI

Ukupan broj evidentiranih vakifa za izgradnju džamije Dobropolje-Mekiš je 687.

Minimalni iznos za dodjelu vakufname od 500,00 KM odredio je Rijaset Islamske zajednice. Prema toj Odluci mi smo podijelili  71 vakufnamu. Vakufname su podijeljene u Četvrtak, 09.08.2007.godine na dan vakifa, 26. Redžeba 1428.h. godine, poslije Podne namaza uz prigodan program koji su priredili džematski i građevinski odbor.

Pored velikog broja džematlija i vakifa program je ukrašen izvođenjem ilahija od strane hora iz Sarajeva. Svakako, podjeli vakufnama prisustvovali su predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa IZ Tešanj, h. Edib Turalić i glavni imam h. Fuad ef. Omerbašić koji je održao i prigodno predavanje.

Vakifi, zvanice i izvođači programa počašćeni su ručkom, a ostali sa sokom i kiselom vodom.

Spisak vakifa kojima su dodjeljene vakufname poredanih abecednim redom

 AKIKA  (u 2008. godini)  Bilo ih je  3

POLAZNICI MEKTEBA – koji su završili medresu, Fakultet Islamskih nauka ili IPF.

Imamo samo jednog učenika u medresi „Osman ef. Redžović“ u Visokom a to je Ireiz Fadil.

Ranije su završili medresu, a trenutno ne rade u Islamskoj zajednici: Muhamed Brka i Čolić Abdurahman.

 OSTALO

 Džemat Dobropolje-Mekiš prema popisu iz 2008. godine ima 506 članova. Okružen je susjednim džematima: Karadaglije, Čaglići, Kotlanice i čaršija, tačnije džemat Dibekhana džamije. Mi smo prigradski džemat i bili smo u sastavu Dibekhana džamije do 24.09.1993.godine, a od toga dana smo samostalan džemat. Ono što je karakteristično za ovaj džemat je da ima veći broj doseljenih familija, kao što su: Bahtić i Halilović doselili iz Koprivaca; Bašić, Bureić i Garić doselili iz Jablanice; Sejdić i Roša doselili iz Čaglića.

U strukturi stanovništva pored dosta obrazovanog i stručnog kadra najviše je zanatlija koji rade u Tešanjskim firmama: Pobjeda, Enker, Ukus, Koteks, Napredak, Alpina, Kontesa i dr.

Dobar dio džematlija radi u inostranstvu. Od starih zanata mogu se izdvojiti pečenje kreča i kovački zanat koji su bili prisutni ovdje. Područje je pogodno za poljoprivredu, voćarstvo i pčelarstvo.

U toku odbrambenog rata 1992–1995 godine uspješno je organizirana odbrana što se posebno osjetilo u toku okruženja. Dobrovoljno je prikupljana hrana, odjeća i obuća za vojsku Armije RBiH. Prihvaćen je dobar dio izbjeglica (muhadžira) iz Doboja i Teslića. Poginulo je 12 naših komšija čije se obilježje nalazi u haremu novosagrađene džamije:

Brka M. Nedžad

Brka P. Sulejman

Brka S. Omerica

Hafizović M. Mirzet

Halilović H. Jasmin

Hatibović H. Osmo

Jabandžić A. Huso

Kahvić M. Omer

Karapandžić E. Edhem

Mešić S. Kemal

Omahić I. Kasim

Sejdić H. Hasan

Kao „IBRET“- karakteristika ovog džemata i džamije mogu se navesti pojedinosti:

Džamija sa pripremom građena je 7 godina, zaklano je 7 kurbana; sazidana je na 40 stubova i ima 40 stepenica u jednoj strani; na munari je 71 stepenica i podijeljeno je 71 vakufnama. U samoj džamiji tačnije u podrumu pronađena je voda i iskopan bunar odakle se džamija snabdijeva sa vodom. Važno je navesti da se u toku gradnje niko nije ni sa kim svadio (proturječio), niti se ko fizički povrijedio (udario).

U goste su nam dolazili u više navrata Reis-ul-ulema Dr. h.Mustafa ef. Cerić i naibu reis h. Hfz. Ismet ef. Spahić, zatim sve muftije i dosta poznatih alima kao predavača, čemu se nadamo ako Bog da i ubuduće.

Ono što je trenutno aktuelno, u toku je izgradnja šadrvana ispred džamije, treba sagraditi džematsku kuću i oformiti mezaristan. Ovo je ujedno i poziv svima onima koji hoće i mogu da prošire listu hajir-sahibija, a posebno onima koji imaju prikladnu parcelu za mezaristan.

 Aktuelni sastav Džematskog odbora je:

Halilović Dž. h.Hasan ef.-imam u džematu

Halilović O. h.Hasan-mutevelija  

Sejdić h. Muharem

Brkić Salih

Brka M. Hasan

Muharembegović Salih

Hotić Adem

Halilović Sulejman